Grad Sarajevo smješten je na vjetrometini historijskih zbivanja, a njegova prošlost puna je primjera uništavanja kulturno-historijskih dobara, čije posljedice su vidljive i danas. Zato se očuvanje kulturnog integriteta grada kroz osmišljene i kontinuirane akcije zaštite naslijeđa postavljaju pred nas kao imperativ.

U mozaiku bogatih arhitektonskih spomenika Sarajeva posebno mjesto zauzimaju djela nastala tokom četiri desetljeća Austro-Ugarske Monarhije (1878-1918). Ta ostvarenja svojim arhitektonskim, historijskim i umjetničkim karakteristikama predstavljaju dio kulturnog identiteta svih koji žive na ovim prostorima.

Danas jedno stoljeće od njihovog nastanka Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa odlučio se fokusirati na očuvanje i prezentiranje dijela te baštine, pri čemu su nam stvaralački dometi arhitekata koji su izgrađivali i osmišljavali Grad bili pravi izazov.

Iako je prva koloristička obrada pročelja na objektima nastalim tokom austrougarske uprave zabilježena u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, u predolimpijskom uređivanju Sarajeva, sistematske aktivnosti na zaštiti i obnovi sarajevskih fasada javljaju se tek od 1998. godine i traju do danas.

Realizacijom Projekata restauracija sarajevskih fasada, neke od najljepših sarajevskih zgrada, izgrađenih na području od Baščaršije do Marijin Dvora, dobile su priliku da ponovno zasijaju u punom svjetlu. Deset godina nakon obnove prve fasade Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo uradio je projekte restauracije za preko šezdeset i pet reprezentativnih objekata.

Ovom prilikom za prezentaciju, odabrali smo manji dio zgrada koje su ponovno „oživjele“ s nadom da ćemo i dalje raditi na zaštiti i obnovi našeg naslijeđa.

Izložba “Sarajevske fasade” bila je postavljena u galeriji Novi hram, novembra 2008.

Autori izložbe: Amra Čusto i Selma Karačević