Ne zna se pouzdano kada je kuća porodice Ceković izgrađena, ali znamo da je u ovoj kući 1858. godine bila smještena prva ženska srpska privatna škola. Ova škola je bila poznata po svojoj osnovateljici Staki Skenderovoj, koja se bavila širim prosvjetnim i političkim radom.
Izdržavanje ove škole potpomagala je i turska vlast, a u nju su, pored pravoslavnih djevojaka, išle i djevojke drugih konfesija. Školu su pohađale i kćerke Topal Osman-paše. Ova škola je osposobljavala nastavnički kadar za ženske škole u bosanskom vilajetu. Kuća porodice Ceković je dolaskom austrougarske na ove prostore pretrpjela značajne prinake, prvobitna etaža je srušena i izgrađena ona koju danas vidimo. Time je objekat dobio osoben izgled, sublimirajući u sebi spoj dvije kulturne tradicije, što mu daje poseban značaj.
Buduća namjena
Objekat je izgrađen kao stambena porodična kuća i tu namjenu je zadržao do današnjih dana, iako je u jednom periodu tu bila smještena škola Stake Skenderove. Glavnim projektom rehabilitacije i revitalizacije, koji je urađen u Kantonalnom zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, kuća porodice Ceković mijenja svoju prvobitnu namjenu, pretvara se u objekat sa polu-javnom funkcijom; pojedini prostori pretvaraju se u izložbene, kako za izložbe stalnog tako i povremenog tipa, predviđa se i prostor za razne vrste promocija, te izložbeni prostor za etnološke postavke. Prostor velike magaze predviđen je za stalnu izložbenu postavku, a mala magaza kao manja restauratorska radionica. Velika soba na spratu je predviđena za promocije i druge slične namjene.
Radovi I faze
Grad Sarajevo finansirao je izradu projektne dokumentacije ovog zaštićenog spomenika kulture, te realizaciju dijela prve faze. Raspoloživim sredstvima obuhvaćeni su radovi na konstruktivnoj sanaciji potpornog zida u bašti, izrada drenaže, sanacija vanjskog stepeništa, te građevinsko-zanatski radovi unutar samog objekta: izrada mokrog čvora, vodoinstalaterski radovi, te radovi na sanaciji svih pokrenutih i oštećenih zidnih struktura, kako unutar, tako i na vanjskim zidovima objekta.
| Projektant: | Pavle Mašić, dipl.ing.arh. /stručni saradnik Zavoda |
| Realizacija: | 2009. |
| Investitor: | Grad Sarajevo |