Vekil Harčova - Hadžijska džamija u Sarajevu / projekat sanacije krova

Projektom sanacije i tekućeg održavanja krova Vekil Harčove – Hadžijske džamije, koji je urađen u ovom zavodu krajem 2014. godine, predviđena je sanacija – tekuće održavanje krova džamije s posebnim akacentom na vraćanje oblika krova i pokrova na izgled kakav je bio prije pomenute intervencije iz 1938. godine.

Vizuelnim pregledom krovne konstrukcije utvrđeno je oštećenje pojedinih elemenata koje je potrebno izmijeniti. Istovremeno, nisu konstatovana veća oštećenja stropne konstrukcije, ostim mjestimičnih uvećanih progiba. Ravno šiše džamije je prilično očuvano, tako da prema mišljenju projektanta konstruktivne faze, nisu potrebni posebni zahvati na stropnoj konstrukciji. 


Projektom je predviđena izrada potpuno nove krovne konstrukcije. Nakon demontaže postojeće krovne konstrukcije potrebno je pregledati sve elemente konstrukcije da bi se pojedini dijelovi, ukoliko je to moguće, iskoristili za novu konstrukciju. Nakon toga slijedi detaljan pregled gornjih dijelova zidova, posebno na mjestima oslanjanja krovnih vezača i, ako je to  potrebno, prezidati ih i ojačati. Za novu konstrukciju je predviđena građa od četinara (jela i smrča) koja se doteše prilikom ugradnje. Sve veze su tesarske. Preko gotovih rogova postavlja se daščani pokov, na koji dolazi krovni pokrov od ćeramide. Na rogove se postavljaju kuke za držanje ležećih oluka i snjegobrani. Ugrađuju se oluci od bakarnog lima. Prilikom izvođenja radova potrebno je posebno voditi računa da se ne ošteti okolina džamije: susjedni nišani, staza i zelenilo.

Hadžijska (Vekil Harč) džamija nalazi se u krajnjem istočnom dijelu grada Sarajeva, u blizini Šeher-Ćehajine ćuprije, na lijevoj obali rijeke Miljacke. Okružuju je ulice Toplik i Veliki Alifakovac. Ovaj objekat sa svojom visokom kamenom munarom, mezaristanom, kamenom ogradom i česmom zajedno sa spomenutim mostom, Inat kućom, mezarjem Alifakovac i turbetima, te okolnim kućama koje se nižu po padinama Alifakovca, čini jednu vrijednu ambijentalnu cjelinu starog Sarajeva. Hadžijska džamija je podignuta između 1541. i 1561. godine. U Bosni i Hercegovini ovaj tip džamija gradi se neprekidno od sredine XV vijeka. Džamiju sačinjavaju glavni molitveni prostor, trijem sa sofama postavljenim dužinom ulaznog sjeverozapadnog zida i kamena munara. Glavni molitveni prostor i trijem su natkriveni zajedničkim četvorovodnim krovom.

Sadašnji krov džamije je visok, četvorovodni, strmog nagiba sa drvenom krovnom konstrukcijom i pokrovom od crvenog crijepa. Izveden je 1938. godine kada je Hadži Hasan-aga Neziragić dao je nalog da se izvrše radovi na restauraciji džamije. Tom prilikom, osim što su zamijenjene sofe i musandera, izmijenjena je drvena krovna konstrukcija, a pokrov od ćeremita zamijenjen je crvenim crijepom.Tokom agresije 1992 – 1995. godine razoreno je krovište džamije. Kasnije je krovna konstrukcija djelimično sanirana i promijenjen je oštećeni pokrov od crijepa.

Investitor: Medžlis Islamske zajednice Sarajevo
Izvršilac: Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo

Projektant voditelj i projektant arhitektonske faze: Amer Sulejmanagić, dipl.ing.arh.

Projektant saradnik:  mr Ubejda Imamović, dipl.ing.arh.

Projektanti konstruktivne faze: mr Muhamed Madžarević, dipl.ing.građ.