Fortifikacijske cjeline i vojna arhitektura

Obnova kapi-kula Širokac i Ploča

Nakon provale vojske Eugena Savojskog 1697.g. kada je Sarajevo gorjelo u nezapamćenom požaru, nametnula se potreba za proširenjem postojeće gradske utvrde kako bi se grad osigurao od neprijateljske navale. Godine 1727. postavljen je za bosanskog namjesnika Gazi Ahmed paša Rustempašić Skopljak koji je započeo ove radove, odlučivši da zidom opaše 450 kuća i da unutar zidova ostane još praznog zemljišta za novih 450 kuća.

« ... Zid je imao biti dug 1 sahat hoda, debeo 2 aršina, visok 10 aršina, a u zidovima da budu četiri tabije (bastione)...»

Gradnja je završena 1739. g. u vrijeme Hećim- Oglu Ali paše. Austrougarsku okupaciju grad je dočekao sa pet tabije (Žuta ili Jekovačka, Strošićka, Arap tabija na Ravnim Bakijama, Arnaut tabija na Zmajevcu i Bijela tabija, te tri kapi-kule (na Ploči, Širokcu i Carini) i pet kapija.
Kapi-kule na Ploči i Širokcu pripadaju starijem tipu kula koje su u ratu služile za odbranu, a u miru, kao gradska vrata. Obje su zidane lokalnim, grubo tesanim i lomljenim krečnjakom i sedrom. U osnovi su gotovo kvadrati, obje imaju zasvedenu konstrukciju iznad prolaza i šatorasti krov, a pokrivene su šindrom. Do prostorija na spratovima, na čijim se zidovima nalaze prozori i puškarnice (mazgale) nekad se dolazilo drvenim basamacima. Kule su imale jaka hrastova vrata u metalnom okviru; na Širokcu ova vrata su postojala sve do 1919. godine.

PROJEKTNO RJEŠENJE I IZVEDENI RADOVI

Prije početka radova, kapi-kule i dio bedemskog zida između njih, bili su u izuzetno lošem stanju: kako zbog brojnih lokalnih i konstruktivnih oštećenja, tako i zbog devastacija nastalih djelovanjem čovjeka. Pored teških strukturalnih poremećaja i deformacija, tokom preliminarnih istraživanja i priprema konstatovano je mnoštvo neadekvatnih bespravnih zahvata: prekrivanje originalnih zidova cementnim malterima i betonom, postavljanje armiranobetonskih ploča, itd. Projektnim zadatkom predviđena je obnova kapi-kula s povezujućim dijelom bedema, uz adaptaciju kompleksa u prostore namijenjene za izložbene i muzejske postavke, održavanje promocija, predavanja, workshopova, video-projekcija, itd. U tom kontekstu - s konzervatorskog aspekta, cilj Projekta nije bio samo “osposobiti” strukturu za novu namjenu tehničkim intervencijama: uvođenjem potrebnih instalacija i vršenjem sanacionih zahvata. Ansambl smo željeli revitalizirati – vratiti u aktivno urbano tkivo, putem prezentacije njegovih arhitektonskih, historijskih i tipoloških vrijednosti: oživljavanjem i “puštanjem” posjetioca u sve njegove dijelove, “džepove” i hodnike, te omogućavanjem neprekinutog kretanja kroz Kompleks, jer - kule i povezujući dio zida, predstavljaju mikrocjelinu unutar veće cjeline Vratničkog bedema.

Rezultati istražnih radova koji su pokazali da je bedem prohodan u unutrašnjosti, umnogome su uticali na arhitektonski i funkcionalni koncept. Kulu Ploča je koncipirana kao početni punkt obilaska i centar svih “servisnih” sadržaja muzejskog kompleksa (INFO-blok, galerija s mogućnošću uspostavljanja mini-kafeterije, itd.). Iz prostora prizemlja u kojem je smještena recepcija, kroz nišu se ulazi u unutarnji prostor bedema; drveno jednokrako stepenište vodi na platformu, i – dalje - u izložbeni prostor na spratu. Nakon prolaska kroz bedemski hodnik, izlazi se na obhod, koji, u kontinuitetu, vodi do kule Širokac, gdje je, na spratu, smješten još jedan izložbeni prostor. Kameno stepenište u bedemu spušta se do originalne kote poda prizemlja, te projektovanog izlaza koji je privremeno zatvoren; realizacijom Regulacionog plana, kojim se predviđa pretvaranje ulice Širokac u pješačku saobraćajnicu, bit će moguće izvesti i predviđeno rješenje.

Preliminarni istražni radovi i glavni projekat obnove rađeni su u periodu januar – maj 2005.g.; u julu 2005.g., održana je javna prezentacija Projekta. Radovi su otpočeli u oktobru 2005.g.; prekid građevinske sezone zbog loših vremenskih uvjeta trajao je do marta 2006.g., kada je realizacija nastavljena. Restauratorsko-konzervatorski radovi, konsolidacija i adaptacija, okončani su u februaru 2007.g.

Trenutno je u pripremi muzejska postavka, posvećena prvom presjedniku B i H, rahmetli Aliji Izetbegoviću, čijem će liku i djelu biti posvećen obnovljeni kompleks (muzej). Aktivnosti na pripremi muzejske postavke i ostalih projekata za nju vezanih vodi Fond Kantona Sarajevo za izgradnju i očuvanje grobalja šehida i poginulih boraca, memorijalnih centara i spomen – obilježja žrtava genocida, koji je investitor čitavog projekta.

Investitor: Fond Kantona Sarajevo za izgradnju i očuvanje grobalja šehida i poginulih boraca, memorijalnih centara i spomen – obilježja žrtava genocida, Projektanti: arhitektura/Mr Nermina Mujezinović,dia, konstrukcija/prof. dr Zlatko Langof,dig

Obnova vratničkih kapi-kula, izvod iz projekta